Što su mikrobi?

Što su mikrobi?

Mikrobi, odnosno mikroorganizmi, živa su bića nevidljiva golim okom. Neophodni su za život na Zemlji i mogu biti korisni za ljudska bića, ali mogu biti i opasni (zarazne bolesti, otrovanje hranom).

Bakterija

microbios

Što su bakterije?

Bakterije su živi mikroorganizmi koji se mogu samostalno razmnožavati diobom stanica 

Nisu sve bakterije opasne. Postoje dobre bakterije, korisne za ljudska bića, kao što su crijevne bakterije u probavnom sustavu koje omogućuju probavu i stvaranje vitamina K i sl. Također postoje bakterije koje se primjenjuju u postupcima za obradu otpadnih voda, u prehrambenoj industriji za proizvodnju jogurta ili sira i u industrijskoj proizvodnji lijekova. Ali, postoje i loše bakterije, nazvane patogeni, koje mogu prouzročiti infekcije i bolesti. Postoji oko stotinjak patogenih vrsta među 5000 vrsta bakterija.

Gdje se nalaze bakterije?

U vodi, tlu, biljkama, zraku, hrani, pa čak i na našim rukama. Bakterije se nalaze posvuda. Tako su brojne da se izračunom došlo do podatka da postoji deset puta više bakterijskih stanica nego stanica u ljudskom tijelu!  

U domu, bakterije bujaju na toplim, vlažnim i često posjećenim mjestima. Stoga se većinom nalaze u wc-ima, kupaonicama, kuhinjama, na predmetima (prekidačima, tipkovnicama, telefonima itd.), pa čak i na rublju.

Ali, čuvajte se zabluda: neke bakterije, poput listerije, mogu rasti na vrlo niskim temperaturama primjerice u hladnjaku.

mano_puerta_microbios

Česte bolesti

  • Gastroenteritis
  • Meningitis
  • Konjunktivitis
  • Kvarenje zuba
  • Trovanje hranom (salmonela, listerija itd.)
  • Upale mokraćnog sustava
  • Kožne upale (gnojne upale, apscesi itd.)
  • Upale uha, grla i nosa (bronhitis, upala uha, upala krajnika itd.)

Kako se možete zaštititi od bakterija?

Kontakt s bakterijama može se ograničiti jednostavnim mjerama:
  • Operite ruke sapunom ili očistite hidroalkoholnim gelom nakon odlaska na wc, prije jela ili ako ste dodirivali neke predmete (osobito na javnim mjestima).
  • Očistite i dezinficirajte površine koje su u dodiru s hranom.
  • Hranu dobro termički obradite.
  • Očistite i dezinficirajte najprljavije površine u kućanstvu.

Gljivice

Što su gljivice?

Gljivice su mikroorganizmi koji nisu pokretni ili se teško kreću, a sastoje se od stanica s jezgrama koje stvaraju velike paperjaste kolonije. Postoji mnogo vrsta gljivica poput plijesni ili kvasaca.

Gljivice su u širokoj upotrebi u prehrambenoj ili biotehnološkoj industriji, osobito za fermentaciju, proizvodnju enzima ili antimikrobnih proizvoda, u zelenoj tehnologiji ili kontroli onečišćenja zbog njihove sposobnosti da uklanjaju toksične tvari u okolišu (u vodi, zraku ili tlu).

Kvasci (jednostanične gljivice) primjenjuju se u proizvodnji vina, piva, kruha i antibiotika. 

Međutim, gljivice mogu prouzročiti i neke bolesti.

Fungi
fungi_manos_fruta

Gdje se nalaze?

Gljivice se hrane organskim tvarima ili parazitiraju na domaćinu. Stoga se nalaze na koži, noktima, namirnicama (voću, povrću itd.). Gljivične spore nalaze se i u zraku, a mogu zaraziti dišni sustav. Što se tiče plijesni, često se mogu naći na vlažnim mjestima, zaštićenim od sunca, poput kupaonice ili kuhinje.

Česte bolesti

  • Aspergiloza, najčešća je bronhopulmonalna aspergiloza koja izaziva kašalj i otežano disanje
  • Gljivične infekcije genitalnog trakta
  • Gljivične infekcije noktiju i stopala, poput atletskog stopala
  • Upala usne sluznice, česta kod male djece

Kako se zaštititi?

Postoji više načina da se zaštitite, ovisno o vrsti gljivica:
  • Bacite pokvarenu hranu i operite voće i povrće.
  • Očistite i dezinficirajte hladnjak.
  • Redovito perite ruke.
  • Provjetrite kuću svaki dan.
  • Očistite i dezinficirajte vlažne prostorije i područja na kojima se zadržava voda (fuge među pločicama, oko slavina itd.).
  • Dezinficirajte rublje, osobito donje rublje, sportsku odjeću, kućanski tekstil i posteljinu.
  • Nosite prozračnu obuću i/ili dezinficirajte obuću.

Virusi

virus

Što su virusi?

Virusi su najbrojniji mikrobi. Postoji ogroman broj virusa na planetu Zemlji, približno 10³². Za razliku od bakterija, virusi nisu živi organizmi i ne mogu se samostalno razmnožavati. Potrebno je da prodru u živu stanicu kako bi se razmnožavali i širili po tijelu.

Gdje se nalaze?

U stanicama oboljele osobe. Obično se nalaze:
  • U tijelu oboljelih osoba (slina, ruke, itd.). Što se tiče nekih zaraznih virusa kao što je gripa, preporučuje se izbjegavanje dodira s virusom koliko god je to moguće kako bi se ograničila opasnost od zaraze.
  • Na predmetima i površinama, na kojima mogu dovoljno dugo preživjeti da zaraze dodirom. To se događa ako dodirujete predmete koje je prethodno dodirivala bolesna osoba (kvake, prekidači, tipkovnice itd.).
  • U zraku, na primjer, ako zaražena osoba kašlje ili kiše u blizini druge osobe, ispušta viruse u zrak koje nakon toga može udahnuti druga osoba.
04_virus_mano

Česte bolesti povezane s virusima

  • Gripa
  • Prehlada
  • Ospice
  • Vodene kozice
  • Mononukleoza
  • Herpes
  • HIV
  • Boginje
  • Žutica

Kako se možete zaštititi od virusa?

Načini prenošenja variraju ovisno o virusu. Općenito, jednostavnim mjerama može se spriječiti širenje virusa:
  • Služite se papirnatim maramicama i uvijek ih bacite nakon upotrebe.
  • Operite ruke sapunom ili očistite hidroalkoholnim gelom.
  • Prekrijte usta i nos kad kašljete ili kišete.
  • Perite ruke nakon upotrebe wc-a.
  • Redovito perite i dezinficirajte rublje, površine i predmete koje je dodirivala oboljela osoba.
  • Izbjegavajte prečesto diranje očiju, nosa i usta. To su mjesta za prodor virusa.

Nekoliko primjera štetnih mikroba:

Obitelj Vrsta Simptomi/oboljenja

Bakterija

Escherichia coli Gastroenteritis (proljev, povraćanje, crijevne tegobe, vrućica)
Bakterija Salmonella Salmoneloza (proljev, povraćanje, crijevne tegobe, vrućica)
Bakterija Listeria Listerioza (proljev, povraćanje, bol u želucu, vrućica)
Bakterija Staphylococci (ili MRSA) Angina, kožne infekcije, ponovne infekcije rana, gastroenteritis.
Bakterija Pseudomonas Mokraćni sustav, koža, plućne bolesti, upale oka, uha itd. Ako se prenose putem hrane: proljev, grčevi u trbuhu, dehidracija, cijanoza itd.
Bakterija Legionella Plućne infekcije i sepsa

Virus

Virus gripe Gripa
Virus Herpes simplex Groznica, herpes, vodene kozice, herpes zoster
Virus Rotavirus Gastroenteritis
Virus Rinovirus Obična prehlada, bronhiolitis, bronhopneumonija i druga blaga respiratorna oboljenja
Virus Poliovirus Dječja paraliza (vrućica, umor, glavobolja, povraćanje, ukočenost vrata i bolovi u rukama i nogama)
Virus Adenovirus Faringitis, tonzilitis, konjuktivitis, bronhitis and bronhopneumonija
Virus Respiratorni sincicijski virus (RSV) Bronhiolitis, obična prehlada

Gljivice

Candida albicans i druge plijesni Plućne infekcije i dermatitis (kožne upale), gljivične infekcije
Gljivice Trihofiton Atletsko stopalo
Gljivice Aspergillus niger ili brasilensis Plijesan u kućanstvu, bronhopulmonalne upale