Što su mikrobi?
Bakterija
Što su bakterije?
Bakterije su živi mikroorganizmi koji se mogu samostalno razmnožavati diobom stanica
Nisu sve bakterije opasne. Postoje dobre bakterije, korisne za ljudska bića, kao što su crijevne bakterije u probavnom sustavu koje omogućuju probavu i stvaranje vitamina K i sl. Također postoje bakterije koje se primjenjuju u postupcima za obradu otpadnih voda, u prehrambenoj industriji za proizvodnju jogurta ili sira i u industrijskoj proizvodnji lijekova. Ali, postoje i loše bakterije, nazvane patogeni, koje mogu prouzročiti infekcije i bolesti. Postoji oko stotinjak patogenih vrsta među 5000 vrsta bakterija.
Gdje se nalaze bakterije?
U vodi, tlu, biljkama, zraku, hrani, pa čak i na našim rukama. Bakterije se nalaze posvuda. Tako su brojne da se izračunom došlo do podatka da postoji deset puta više bakterijskih stanica nego stanica u ljudskom tijelu!
U domu, bakterije bujaju na toplim, vlažnim i često posjećenim mjestima. Stoga se većinom nalaze u wc-ima, kupaonicama, kuhinjama, na predmetima (prekidačima, tipkovnicama, telefonima itd.), pa čak i na rublju.
Ali, čuvajte se zabluda: neke bakterije, poput listerije, mogu rasti na vrlo niskim temperaturama primjerice u hladnjaku.
Česte bolesti
- Gastroenteritis
- Meningitis
- Konjunktivitis
- Kvarenje zuba
- Trovanje hranom (salmonela, listerija itd.)
- Upale mokraćnog sustava
- Kožne upale (gnojne upale, apscesi itd.)
- Upale uha, grla i nosa (bronhitis, upala uha, upala krajnika itd.)
Kako se možete zaštititi od bakterija?
- Operite ruke sapunom ili očistite hidroalkoholnim gelom nakon odlaska na wc, prije jela ili ako ste dodirivali neke predmete (osobito na javnim mjestima).
- Očistite i dezinficirajte površine koje su u dodiru s hranom.
- Hranu dobro termički obradite.
- Očistite i dezinficirajte najprljavije površine u kućanstvu.
Gljivice
Što su gljivice?
Gljivice su mikroorganizmi koji nisu pokretni ili se teško kreću, a sastoje se od stanica s jezgrama koje stvaraju velike paperjaste kolonije. Postoji mnogo vrsta gljivica poput plijesni ili kvasaca.
Gljivice su u širokoj upotrebi u prehrambenoj ili biotehnološkoj industriji, osobito za fermentaciju, proizvodnju enzima ili antimikrobnih proizvoda, u zelenoj tehnologiji ili kontroli onečišćenja zbog njihove sposobnosti da uklanjaju toksične tvari u okolišu (u vodi, zraku ili tlu).
Kvasci (jednostanične gljivice) primjenjuju se u proizvodnji vina, piva, kruha i antibiotika.
Međutim, gljivice mogu prouzročiti i neke bolesti.
Gdje se nalaze?
Česte bolesti
- Aspergiloza, najčešća je bronhopulmonalna aspergiloza koja izaziva kašalj i otežano disanje
- Gljivične infekcije genitalnog trakta
- Gljivične infekcije noktiju i stopala, poput atletskog stopala
- Upala usne sluznice, česta kod male djece
Kako se zaštititi?
- Bacite pokvarenu hranu i operite voće i povrće.
- Očistite i dezinficirajte hladnjak.
- Redovito perite ruke.
- Provjetrite kuću svaki dan.
- Očistite i dezinficirajte vlažne prostorije i područja na kojima se zadržava voda (fuge među pločicama, oko slavina itd.).
- Dezinficirajte rublje, osobito donje rublje, sportsku odjeću, kućanski tekstil i posteljinu.
- Nosite prozračnu obuću i/ili dezinficirajte obuću.
Virusi
Što su virusi?
Gdje se nalaze?
- U tijelu oboljelih osoba (slina, ruke, itd.). Što se tiče nekih zaraznih virusa kao što je gripa, preporučuje se izbjegavanje dodira s virusom koliko god je to moguće kako bi se ograničila opasnost od zaraze.
- Na predmetima i površinama, na kojima mogu dovoljno dugo preživjeti da zaraze dodirom. To se događa ako dodirujete predmete koje je prethodno dodirivala bolesna osoba (kvake, prekidači, tipkovnice itd.).
- U zraku, na primjer, ako zaražena osoba kašlje ili kiše u blizini druge osobe, ispušta viruse u zrak koje nakon toga može udahnuti druga osoba.
Česte bolesti povezane s virusima
- Gripa
- Prehlada
- Ospice
- Vodene kozice
- Mononukleoza
- Herpes
- HIV
- Boginje
- Žutica
Kako se možete zaštititi od virusa?
- Služite se papirnatim maramicama i uvijek ih bacite nakon upotrebe.
- Operite ruke sapunom ili očistite hidroalkoholnim gelom.
- Prekrijte usta i nos kad kašljete ili kišete.
- Perite ruke nakon upotrebe wc-a.
- Redovito perite i dezinficirajte rublje, površine i predmete koje je dodirivala oboljela osoba.
- Izbjegavajte prečesto diranje očiju, nosa i usta. To su mjesta za prodor virusa.
Nekoliko primjera štetnih mikroba:
| Obitelj | Vrsta | Simptomi/oboljenja |
|---|---|---|
|
Bakterija |
Escherichia coli | Gastroenteritis (proljev, povraćanje, crijevne tegobe, vrućica) |
| Bakterija | Salmonella | Salmoneloza (proljev, povraćanje, crijevne tegobe, vrućica) |
| Bakterija | Listeria | Listerioza (proljev, povraćanje, bol u želucu, vrućica) |
| Bakterija | Staphylococci (ili MRSA) | Angina, kožne infekcije, ponovne infekcije rana, gastroenteritis. |
| Bakterija | Pseudomonas | Mokraćni sustav, koža, plućne bolesti, upale oka, uha itd. Ako se prenose putem hrane: proljev, grčevi u trbuhu, dehidracija, cijanoza itd. |
| Bakterija | Legionella | Plućne infekcije i sepsa |
|
Virus |
Virus gripe | Gripa |
|---|---|---|
| Virus | Herpes simplex | Groznica, herpes, vodene kozice, herpes zoster |
| Virus | Rotavirus | Gastroenteritis |
| Virus | Rinovirus | Obična prehlada, bronhiolitis, bronhopneumonija i druga blaga respiratorna oboljenja |
| Virus | Poliovirus | Dječja paraliza (vrućica, umor, glavobolja, povraćanje, ukočenost vrata i bolovi u rukama i nogama) |
| Virus | Adenovirus | Faringitis, tonzilitis, konjuktivitis, bronhitis and bronhopneumonija |
| Virus | Respiratorni sincicijski virus (RSV) | Bronhiolitis, obična prehlada |
|
Gljivice |
Candida albicans i druge plijesni | Plućne infekcije i dermatitis (kožne upale), gljivične infekcije |
|---|---|---|
| Gljivice | Trihofiton | Atletsko stopalo |
| Gljivice | Aspergillus niger ili brasilensis | Plijesan u kućanstvu, bronhopulmonalne upale |
